Rođen i školovan u Hrvatskoj akademik Fabijan Trubelja je cio svoj radni vijek vezao za Bosnu i Hercegovinu gdje je dao neizmjeran doprinos razvoju geoloških, petrografskih i mineraloških znanosti. U Sarajevo je došao davne 1953. godine izborom za asistenta na predmete iz oblasti mineralogije i petrografije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Pripadao je generaciji mladih stručnjaka koji su došli u Sarajevo u poratnim godinama, u vrijeme intenzivnog razvoja Univerziteta u Sarajevu, kad su osnivani fakulteti, katedre, instituti, formirani novi predmeti i specijalnosti. Bosni i Hercegovini, bogatoj rudama i mineralima, geolozi i petrografi su bili nasušno potrebni. Shvatajući svoju historijsku misiju, profesor Trubelja se predano angažovao i u svom dugom radnom vijeku stekao velike zasluge u razvoju nauke i prakse geologije u Bosni i Hercegovini.  

Nakon završetka specijalizacije u Zagrebu, vratio se u Sarajevo i počeo izuzetno intenzivan nastavni i znanstveni rad. I njegova doktorska disertacija odbranjena 1958. godine na Sveučilištu u Zagrebu, kojom je promoviran u doktora geoloških znanosti, vezana je za Bosnu, što se vidi iz naslova disertacije «Petrografija i petrogeneza magmatskih stijena okolice Višegrada u istočnoj Bosni». Oboružan svježim znanjem, kao jedan od rijetkih stručnjaka u toj oblasti, prof. Trubelja se nesebično angažovao gdje god se tražila njegova stručnost pa je tako svoj znanstveni, stručni i nastavno-pedagoški rad upražnjavao na više fakulteta i sveučilišta u BiH.  

Godine 1959. izabran je za docenta na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu za predmet Mineralogija i petrologija. U tom zvanju prešao je na novoosnovani Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, gdje je izabran za izvanrednog, a 1972. za redovnog profesora. Pored nastave na svom matičnom fakultetu, Fabijan Trubelja je držao nastavu na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, predavao Mineralogiju sa kristalografijom na Višoj metalurškoj školi, a kasnije na Metalurškom fakultetu u Zenici.  

Dio svog znanstvenog rada koji se odnosi na istraživanje stijena za potrebe inžinjerske prakse obavljao je na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.  

Predavao je Kristalografiju na Odsjeku za kemiju, te učestvovao u izvođenju postdiplomske nastave na Rudarsko-geološkom fakultetu u Tuzli.  

Akademik Trubelja je jedan od osnivača i organizatora Katedre za geologiju na Univerzitetu u Sarajevu. Posebno je zaslužan za razvoj savremenog mineraloško-petrografskog laboratorija koji je njegovom zaslugom opremljen savremenom istraživačkom opremom.  

Tokom svoje dugogodišnje karijere, surađivao je sa više univerziteta i instituta u svijetu među kojima treba istaći njegov duži studijski boravak u Beču, te u Moskvi i tadašnjem Lenjingradu gdje je na poziv Akademije nauka bivšeg Sovjetskog Saveza boravio i proučavao probleme istraživanja boksita.  

Tokom ratnih zbivanja u Bosni i Hercegovini, od 1992. do 1996. predavao je Mineralogiju i Petrologiju na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu koji je dio Sveučilišta u Zagrebu.  

Po povratku u Sarajevo, akademik Trubelja je nastavio intenzivan znanstveni i stručni rad.  

Osnovao je 2001. godine Komisiju za geologiju ANU BiH, koja je 2004. organizirala Prvo savjetovanje geologa cijele Bosne i Hercegovine uz učešće stručnjaka iz zemalja u okruženju. Vodio je značajni projekat «Petrologija, geokemija i geotektonski položaj magmatskih stijena Bosne i Hercegovine» uz učešće naučnika iz Njemačke, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji je završen 2004. godine.  

U ANU BiH profesor Trubelja je još kao dopisni član bio predsjednik i član više odbora i komisija. Posebno je važan bio njegov doprinos kao voditelja Odbora za prirodne resurse. Organizovao je više stručnih skupova i predavanja, a kasnije kao redovni član vršio dužnost zamjenika sekretara Odjeljenja tehničkih nauka, predsjednika komisije za geologiju i urednika struke «Geologija i rudarstvo» Enciklopedije BiH.  

Bez ikakve dvojbe, može se reći da je Fabijan Trubelja bio vodeći znanstvenik u geologiji Bosne i Hercegovine. Vođen znanstvenom znatiželjom, ali i potrebom i željom da doprinese razvoju geologije i mineralogije u Bosni i Hercegovini, obišao je njen svaki kutak. Svoja istraživanja je publicirao u preko sto stručnih i znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu. Njegov poseban interes bilo je istraživanje trijaskih i jurskih magmatskih stijena. Pokrenuo je istraživanja u oblasti geologije, mineralogije, geokemije i geneze bosansko-hercegovačkih boksita i u njima je ostvario značajne doprinose. Za nauku je veoma značajno njegovo objašnjenje porijekla materijala za stvaranje naših karstnih boksita. Otkrio je prisustvo više rijetkih minerala u Bosni i Hercegovini. Objavio je više monografija, od kojih dvije imaju fundamentalni značaj. Knjiga «Magmatizam i metalogenija», urađena sa grupom autora, je široko korišćena na prostoru bivše Jugoslavije.  

Posebno treba istaći fundamentalno pionirsko djelo u dva dijela «Minerali Bosne i Hercegovine» koje je napisao sa Ljudevitom Barićem, za koje se priprema izdanje na engleskom jeziku. Autor je i nekoliko sveučilišnih udžbenika.  

Za svoj stručni, znanstveni i pedagoški rad Fabijan Trubelja je dobio najviša društvena priznanja. Godine 1981. postao je dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, a 1989. izabran je za redovitog člana, International biographical centre Cambridge, Engleska, objavio je 1988. stručnu biografiju Fabijana Trubelje u ediciji «International Biographical Dictionary». Bio je član Međunarodnog udruženja za proučavanje boksita, oksida, i hidroloških aluminija (ICSOBA), Geološkog društva Bosne i Hercegovine i Hrvatskog geološkog društva.  
Akademik Trubelja će ostati zapamćen ne samo po svom naučnom angažmanu. Imao je izuzetne ljudske kvalitete. Bio je smiren, dobronamjeran, nenametljiv, pronicljiv, ali tolerantan i odmjeren u dijalogu.  

Akademija nauka BiH je do sada izgubila doajene ove značajne naučne oblasti: Josipa Baća, Radoslava Jovanovića i Ivana Soklića. Profesor Trubelja je bio posljednji iz te plejade, i njegova smrt je veliki gubitak za našu akademiju i za nauku.                                                                     

Dopisni član Enver Mandžić