ELEKTRIČNA TOMOGRAFIJA U ISTRAŽIVANJU LEŽIŠTA TEHNIČKO-GRAĐEVNOG KAMENA
ELECTRICAL IMAGING IN THE EKPLORATION OF BUILDING MATERIAL DEPOSITS
FRANJO ŠUMANOVAC-1, TOMISLAV ŽENKO-2
IGOR MATJAŠIĆ-3, HRVOJE MAJTANIĆ-1
1-Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb
2-Institut građevinarstva Hrvatske, J. Rakuše 1, 10 000 Zagreb
3-Calx, d.o.o., Rudeška cesta 14, 10 000 Zagreb
OBJAVLJENO U „POVRŠINSKA EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA“
SAŽETAK
Ključne riječi: geofizička istraživanja, električna tomografija, građevni kamen
U okviru istraživanja ležišta građevinskih materijala geofizičke metode igraju veliku ulogu, napose u slučaju ležišta sa složenim geološkim odnosima (ležišta karbonata i eruptivnih stijena). S jedne strane rezultati geofizičkih istraživanja omogućuju optimalno usmjeravanje istraživačkog bušenja, te smanjuju potrebne ukupne količine bušenja, čime se postižu znatne uštede. S druge strane geofizičke metode omogućuju povezivanje točkastih bušotinskih podataka i time određivanje trodimenzionalnog geološkog modela podzemlja. Geofizička istraživanja na kamelomima odvijaju se u vrlo teškim uvjetima, kako terenskim tako i uvjetima mjerenja, zbog stvaranja visokih šumova. Na temelju iskustava u brojnim istraživanjima električnu tomografiju treba razmatrati kao temeljnu metodu, a ostale (refrakcijsku seizmiku, elektromagnetne metode, magnetometrijsku metodu i dr.) za rješavanje posebnih zadataka i kao nadopunu. Električna tomografija, zajedno s ostalim geološkim podacima, omogućuje izdvajanje najpovoljnijih zona za širenje kamenoloma, ali isto tako i procjenu potencijalnih lokacija za otvaranje novih kamenoloma. Njene velike mogućnosti prikazane su na odabranim karakterističnim primjerima istraživanja na kamenolomima, koji se nalaze na području Fužinskog Benkovca, Ljubeščice i Zvečaja.
Na području kamenoloma andezita u Fužinskom Benkovcu kartirani su kontakti eruptivnog masiva i klastičnih stijena, kakvoća stijenske mase te je definiran položaj jalovišta u odnosu na rudno tijelo. Za području Ljubeščice istraživanja su izvedena na nekoliko mikrolokacija, a odabrana je Jazvina, gdje su istraživana tijela dijabaza na rubu kamenoloma. Profil električne tomografije pokazao je kako se dijabazi javljaju u nepravilnim i trošnim tijelima. Na području kamenoloma Zvečaj precizno su kartirani kontakti klastita i karbonata te utvrđena navlačna geološka struktura pomoću usporednih profila postavljenih na temelju geološkog kartiranja.
SUMMARY
Key words: geophysical exploration, electrical tomography, building stone
In framework of explorations of construction material deposits geophysical methods play a major role, particularly in deposits with relatively complex geological relationships (carbonate and eruptive rock deposits). On one hand, the results of geophysical explorations enable optimum direction of exploratory drilling and rcsult in a reduction of total drilling quantity, i.c. achieve significant economic savings. On the other hand, geophysical methods enable the connection of point borehole data and thus the definition of a predicted three-dimensional geological model of the underground. Geophysical explorations in quarries are mostly conducted in very ditficult conditions, both in terms of field and measurement conditions, due to generating otf high Ievel noises. Experience in many explorations has shown that electrical imaging or tomography should be considered as basic geophysical method, and the others (scismic refraction, electromagnetic, and magnetic methods) tor solving single specific tasks. Electrical tomography, together with other geological data, enables not only the isolation of the most favourable zones for quarry expansion, but also the evaluation of potential locations for opening up of new quarries. Great potentials of electrical tomography are shown on characteristic examples of the quarry explorations, that are situated in the Benkovac quarry near Fužine, the Ljubeščica and Zvečaj areas.
Contacts of eruptive and clastic rocks, rock quality, and a position of the waste-rock landfill in respect to raw material deposit have been mapped in the area of the Benkovac quarry. In the Ljubeščica area the explorations have been carried out at several micro locations, but the Jazvina has been selected for presentation, where diabase bodies at quarry border have been investigated. The conclusion is drawn the diabases appear in the shape of small and weathered bodies. In the area of the Zvečaj quarry, the limits of exploitable limestone body are very precisely defined and overthrust structures determined by parallel tomographic profiles set up on the basis of surface geologicail mapping.