Natalija Samardžić-Federalni zavod za geologiju Sarajevo
Neven Miošić-Federalni zavod za geologiju Sarajevo
Abstrakt
Rad prezentuje sadržaj i strukturu baze podataka mineralnih, termalnih i termomineralnih voda Federacije Bosne i Hercegovine u softveru ArcGIS Desktop, čiji je proizvođač američka firma ESRI. Arc GIS je prepoznatljivo ime za ESRI-eve GIS proizvode.
Predmetna baza sadrži layere (slojeve) sa atributnim i relacionim tabelama i georeferencirane karte (Osnovna geološka karta, 1:100 000, Topografska karta 1:200 000).
Layeri grafički prikazuju: a) geološku osnovu karte, b) hidrogeohemijske oblasti, c) lokacije pojava i objekata sa osnovnim hidrogeološkim i fizičko-hemijskim karakteristikama voda (jonski i gasni sastav, specifične komponente, temperaturu, mineralizaciju, izdašnost) te sadašnje i potencijalno korištenje voda, d) oblasti rasprostranjenja voda, izdvojene po njihovim (mineralizacija, temperatura, radioaktivnost, gasni satav, jonski sastav), e) odobrene istražne prostore, f) odobrena eksploataciona polja, g) administrativne granice, h) površinske vode, i) veća naseljena mjesta i j) važnije saobraćajice.
Atributne i relacione tabele sadrže podatke o teritorijalnoj (administrativnoj) pripadnosti pojave/objekta, izdašnosti, temperaturi vode, mineralizaciji, litostratigrafskim karakteristikama akvifera, podine i krovine, sadašnjem stanju i korisniku pojave/objekta, tehničkim karakteristikama vodozahvata, fizičko-hemijskim, gasnim, radiološkim i izotopskim osobinama vode, njenom sadašnjem i potencijalnom korištenju, pripadnosti pojave/objekta datom ležištu i hidrogeohemijskoj oblasti, podatke o opitima crpljenja, eksploataciji, stanju NPV, istražnim i eksploatacionim poljima, koncesijama, rezervama te brojne druge rezultate istraživanja predmetnih voda. Osim toga, veliki je broj relacionih tabela, koje su kreirane tako da je obezbijeđeno brzo i jednostavno pretraživanje baze, kao i mnogobrojne mogućnosti grafičkog prikaza tj. brzo formiranje različitih vrsta karata po sadržaju i namjeni.
Navedena baza je vremenski neograničen projekat, koji se radi u Sektoru za hidrogeologiju Federalnog zavoda za geologiju – Sarajevo.
Ključne riječi: baza podataka, ArcGIS tehnologija, mineralne, termalne i termomineralne vode, Federacija Bosne i Hercegovine.
Hidrogeologija
BAZA PODATAKA MINERALNIH, TERMALNIH I TERMOMINERALNIH VODA F BiH
TERMALNE VODE U SLIVU RIJEKE KRIVAJE
Ferid Skopljak-Federalni zavod za geologiju, Sarajevo
Fuad Alić-Federalni zavod za geologiju, Sarajevo
Izet Žigić-Federalni zavod za geologiju, Sarajevo
-ZBORNIK RADOVA III KONGRESA GEOLOGA BiH
Sažetak :
U slivu rijeke Krivaje registrirano je desetak izvora termalne vode veoma sličnog tipa, mehanizma isticanja, izdašnosti, fizičko-hemijskih i genetskih karakteristika. Situirani su u gornjem dijelu toka i slivnog područja Krivaje, od Knežine na jugoistoku preko Olova do Milankovića na sjeverozapadu. Termalni izvori se pojavljuju na prelazu središnjih i unutrašnjih Dinarida BiH, prvenstveno u terenima gdje karbonati trijasa imaju dominirajuće rasprostranjenje u odnosu na tvorevine dijabaz-rožne formacije, odnosno u terenima koji su u više navrata tokom geološke evolucije bili izloženi snažnim tektonskim pokretima, prije svega navlačenju i rasjedanju širih razmjera.
U neposrednoj blizini ili relativno blizu termalnih izvora uglavnom se pojavljuju hladni kraški izvori, što je od velike važnosti za proučavanje strukturnih, geoloških i hidrogeoloških karakteristika ovih terena, te geneze termalnih voda.
U ovom radu prikazani su osnovni podaci o geološkim, strukturno-tektonskim i hidrogeološkim uslovima lokalizacije termalnih izvora u slivu rijeke Krivaje, te hidrogeološkim karakteristikama, fizičko-hemijskom sastavu, genezi i korištenju termalnih voda u ovom prostoru. Po prvi puta se ukazuje na prisustvo dvije strukturne etaže koje su predisponirale ukupne hidrogeološke odnose u proučavanom terenu i koje su od prvorazrednog značaja za formiranje ležišta termalnih i običnih voda u slivu Krivaje
Ključne riječi: termalne vode, trijas, navlaka, rasjed, strukturna etaža
Fuad Alić-Federalni zavod za geologiju, Sarajevo
Izet Žigić-Federalni zavod za geologiju, Sarajevo
-ZBORNIK RADOVA III KONGRESA GEOLOGA BiH
Sažetak :
U slivu rijeke Krivaje registrirano je desetak izvora termalne vode veoma sličnog tipa, mehanizma isticanja, izdašnosti, fizičko-hemijskih i genetskih karakteristika. Situirani su u gornjem dijelu toka i slivnog područja Krivaje, od Knežine na jugoistoku preko Olova do Milankovića na sjeverozapadu. Termalni izvori se pojavljuju na prelazu središnjih i unutrašnjih Dinarida BiH, prvenstveno u terenima gdje karbonati trijasa imaju dominirajuće rasprostranjenje u odnosu na tvorevine dijabaz-rožne formacije, odnosno u terenima koji su u više navrata tokom geološke evolucije bili izloženi snažnim tektonskim pokretima, prije svega navlačenju i rasjedanju širih razmjera.
U neposrednoj blizini ili relativno blizu termalnih izvora uglavnom se pojavljuju hladni kraški izvori, što je od velike važnosti za proučavanje strukturnih, geoloških i hidrogeoloških karakteristika ovih terena, te geneze termalnih voda.
U ovom radu prikazani su osnovni podaci o geološkim, strukturno-tektonskim i hidrogeološkim uslovima lokalizacije termalnih izvora u slivu rijeke Krivaje, te hidrogeološkim karakteristikama, fizičko-hemijskom sastavu, genezi i korištenju termalnih voda u ovom prostoru. Po prvi puta se ukazuje na prisustvo dvije strukturne etaže koje su predisponirale ukupne hidrogeološke odnose u proučavanom terenu i koje su od prvorazrednog značaja za formiranje ležišta termalnih i običnih voda u slivu Krivaje
Ključne riječi: termalne vode, trijas, navlaka, rasjed, strukturna etaža
REZULTATI I PRIORITETI ISTRAŽIVANJA MINERALNIH, TERMALNIH I TERMOMINERALNIH VODA PODRUČJA GRAČANICE
Neven Miošić (Federalni zavod za geologiju, Sarajevo)
Abstract
Zainteresirani privredni subjekti s područja općine Gračanica namjeravaju nastaviti s istraživanjem i korištenjem posebno termomineralnih ugljekiselih voda na ovom terenu, koja su tokom rata prekinuta. Sadašnje stanje je takvo, da su bušotine, bunari i svi objekti predratnog korištenja voda na lijevoj strani rijeke Spreče u Republici srpskoj, dok se u Federaciji Bosne i Hercegovine na terenu Gračanice nalazi samo aktivni bunar PEB-4 – Ćelahuša s pratećim objektima korištenja termomineralnih voda.
Rezultati dosadašnjih geoloških, geofizičkih, hidrogeoloških i geotermalnih istraživanja voda ukazuju na mogućnost i opravdanost daljeg istraživanja u cilju zahvatanja i korištenja predmetnih resursa i na desnoj strani rijeke Spreče. Svi ovi elementi ukazuju na opravdanost istraživanja i zahvatanja resursa na temelju znanstvenih saznanja u svijetu i provedenih radova u Gračanici te imaju neposredno aplikativnu funkciju s aspekta polivalentnog korištenja hidrogeotermi. Pri ovom treba imati u vidu činjenicu, da je ležište ovih resursa u Gračanici jedno od najvećih ne samo u zemlji, već i u cijeloj ex Jugoslaviji.
Inače, u širem području Gračanice postoje uz predmetne i mineralne i termalne vode, a kako su termomineralne vode poenta u ovom radu, to se mineralne i termalne vode predstavljaju u veoma sažetom prikazu.
Termomineralne vode sa CO2 javljaju se u području velike i duboke sprečanske rasjedne zone na kontaktu ofiolita i horstova i rovova;ovo je najveća rasjedna zona u ex Jugoslaviji. Termomineralne vode akumulirane su u trijaskim krečnjacima-glavnim akviferima, koji se protežu u izduženom jako tektoniziranom pojasu od Suhog polja preko Gračanice prema Miričini i dalje na istok i predstavljaju jedne od najvodoobilninjih akumulacija ovih termi u Bosni i Hercegovini.
Složenost geologije i hidrogeologije zahtijeva polidisciplinaran i fazan pristup istraživanjima. Osnovni pristup u zahvatanju resursa je u bušenju bunara kao optimalnih vodozahvata u trijaskim veoma vodoobilnim kolektorima.
Mineralne vode su na niskom stupnju istraženosti te je za njih potrebno izvršiti standardna istraživanja u cilju određivanja njihovog kvantiteta, kvaliteta i primjene,dok su termalne vode niske temperature i najslabije istražene.
Analiziranjem svih dosadašnjih rezultata istraživanja i korištenja voda moguće je locirati i izraditi nekoliko probno-eksploatacionih bunara kao početak vodozahvatanja termomineralnih voda, a bez provođenja predbušaćih istražnih radova.
Cilj ovog rada je da prikaže rezultate dosadašnjih istraživanja, osnovne karakteristike voda, kvalitet, indikacije, potencijal i primjenu, otvorena pitanja te pristup i pravce prioritetnih istraživanja ovih resursa.
Navedenim pristupom istraživanja termomineralnih voda i ugljičnog dioksida bi se najbrže i najekonomičnije zahvatile dodatne količine ovih resursa te omogućilo njihovo polivalentno korištenje.
Dosadašnji stupanj istraženosti opravdava zacrtani pristup i prioritetne pravce istraživanja bez grešaka u tehnološkom i kronološkom kontinuitetu i omogućuje prognoziranje povoljnih rezultata istraživanja, zahvatanja i korištenja ovih sirovina. Sadašnja otvorena pitanja i problemi pri korištenju resursa nisu prepreka zacrtanim radovima, već omogućuju postizanje boljih rezultata.
Da bi se prišlo konkretnim programiranim istraživanjima potrebno je prethodno uraditi projekte I i II faze istraživanja te prići III fazi - evaluaciji hidrogeotermalnih resursa i elaboriranju izvršenih radova. Projektiranju istraživanja i zahvatanja višeenthalpijskih fluida moguće je prići u sadašnjim fazama rada pri čemu bi trebalo uraditi specijalističke studije, koje će odgovoriti na esencijalna pitanja ima li voda viših temperatura od 400C, gdje su locirane u prostoru po vertikali i horizontali i kolika je dubina od površine terena do akumulacija voda viših energetskih razina.
Abstract
Zainteresirani privredni subjekti s područja općine Gračanica namjeravaju nastaviti s istraživanjem i korištenjem posebno termomineralnih ugljekiselih voda na ovom terenu, koja su tokom rata prekinuta. Sadašnje stanje je takvo, da su bušotine, bunari i svi objekti predratnog korištenja voda na lijevoj strani rijeke Spreče u Republici srpskoj, dok se u Federaciji Bosne i Hercegovine na terenu Gračanice nalazi samo aktivni bunar PEB-4 – Ćelahuša s pratećim objektima korištenja termomineralnih voda.
Rezultati dosadašnjih geoloških, geofizičkih, hidrogeoloških i geotermalnih istraživanja voda ukazuju na mogućnost i opravdanost daljeg istraživanja u cilju zahvatanja i korištenja predmetnih resursa i na desnoj strani rijeke Spreče. Svi ovi elementi ukazuju na opravdanost istraživanja i zahvatanja resursa na temelju znanstvenih saznanja u svijetu i provedenih radova u Gračanici te imaju neposredno aplikativnu funkciju s aspekta polivalentnog korištenja hidrogeotermi. Pri ovom treba imati u vidu činjenicu, da je ležište ovih resursa u Gračanici jedno od najvećih ne samo u zemlji, već i u cijeloj ex Jugoslaviji.
Inače, u širem području Gračanice postoje uz predmetne i mineralne i termalne vode, a kako su termomineralne vode poenta u ovom radu, to se mineralne i termalne vode predstavljaju u veoma sažetom prikazu.
Termomineralne vode sa CO2 javljaju se u području velike i duboke sprečanske rasjedne zone na kontaktu ofiolita i horstova i rovova;ovo je najveća rasjedna zona u ex Jugoslaviji. Termomineralne vode akumulirane su u trijaskim krečnjacima-glavnim akviferima, koji se protežu u izduženom jako tektoniziranom pojasu od Suhog polja preko Gračanice prema Miričini i dalje na istok i predstavljaju jedne od najvodoobilninjih akumulacija ovih termi u Bosni i Hercegovini.
Složenost geologije i hidrogeologije zahtijeva polidisciplinaran i fazan pristup istraživanjima. Osnovni pristup u zahvatanju resursa je u bušenju bunara kao optimalnih vodozahvata u trijaskim veoma vodoobilnim kolektorima.
Mineralne vode su na niskom stupnju istraženosti te je za njih potrebno izvršiti standardna istraživanja u cilju određivanja njihovog kvantiteta, kvaliteta i primjene,dok su termalne vode niske temperature i najslabije istražene.
Analiziranjem svih dosadašnjih rezultata istraživanja i korištenja voda moguće je locirati i izraditi nekoliko probno-eksploatacionih bunara kao početak vodozahvatanja termomineralnih voda, a bez provođenja predbušaćih istražnih radova.
Cilj ovog rada je da prikaže rezultate dosadašnjih istraživanja, osnovne karakteristike voda, kvalitet, indikacije, potencijal i primjenu, otvorena pitanja te pristup i pravce prioritetnih istraživanja ovih resursa.
Navedenim pristupom istraživanja termomineralnih voda i ugljičnog dioksida bi se najbrže i najekonomičnije zahvatile dodatne količine ovih resursa te omogućilo njihovo polivalentno korištenje.
Dosadašnji stupanj istraženosti opravdava zacrtani pristup i prioritetne pravce istraživanja bez grešaka u tehnološkom i kronološkom kontinuitetu i omogućuje prognoziranje povoljnih rezultata istraživanja, zahvatanja i korištenja ovih sirovina. Sadašnja otvorena pitanja i problemi pri korištenju resursa nisu prepreka zacrtanim radovima, već omogućuju postizanje boljih rezultata.
Da bi se prišlo konkretnim programiranim istraživanjima potrebno je prethodno uraditi projekte I i II faze istraživanja te prići III fazi - evaluaciji hidrogeotermalnih resursa i elaboriranju izvršenih radova. Projektiranju istraživanja i zahvatanja višeenthalpijskih fluida moguće je prići u sadašnjim fazama rada pri čemu bi trebalo uraditi specijalističke studije, koje će odgovoriti na esencijalna pitanja ima li voda viših temperatura od 400C, gdje su locirane u prostoru po vertikali i horizontali i kolika je dubina od površine terena do akumulacija voda viših energetskih razina.
SKAKAVAC – PRIMJER GEOLOŠKE BAŠTINE U TRIJASU OKOLINE SARAJEVA
SKAKAVAC – AN EXAMPLE OF GEOLOGICAL RICHES IN TRIASSIC OF SARAJEVO AREA
Dr. Safet Čičić, prof. emeritus, Grbavička 127 A, Sarajevo
Dr. Ferid Skopljak , viši asistent, Građevinski fakultet Sarajevo,
Sažetak :
Vodopad Skakavac se nalazi u jugozapadnom dijelu planine Ozren, na sjeveroistočnoj strani vrha Bukovik (k.1532 m). Udaljen je od Sarajeva oko 25 km, u pravcu sjeveroistoka. Teren u području vodopada je izgrađen od raznovrsnih stijena trijasa, jursko-krednog fliša i deluvijalnih taloga. Geološkim kartiranjem su izdvojeni pješčari, glinci i laporci donjeg trijasa (T1), karbonati anizijskog kata (T21) i raznovrsni sedimenti ladinika, zastupljeni tufitičnim i laporovitim pješčarima, glincima, laporcima, tankim slojevima rožnaca i pločastim krečnjacima sa muglama rožnaca(T22). Jursko-kredni (J,K) fliš ima veliko rasprostranjenje u zoni vodopada i, naročito, istočno i sjeverozapadno od njega. Deluvijalne naslage su izdvojene na manjoj površini, između izvora i vodopada Skakavac.
Tektonski sklop terena je izuzetno složen. Naslage trijasa su urbane, rasjednute i horizontalno kretane. Između Bukovika i Skakavca je formirana sinklinala u čijem jezgru su karbonati, uglavnom sprudni krečnjaci anizika. U dnu su izolatorski laporovito-glinovito pješčarski sedimenti verfena, a u povlati pomenute ladinske naslage, slabe vodopropusnosti. Skladno tome krečnjaci i dolomite anizika su glavni kolektor i rezervoar podzemnih voda.
- Vodopad Skakavac je formiran na strmom rasjednom otsjeku lijeve strane Peračkog potoka. Njegova visina je 98 m, a proticaj vode varira od 10 – 50 l/sec. Prihranjuje se iz istoimenog izvora, koji se nalazi oko 300 m iznad vodopada.
- Vodopad Skakavac je među najimpresivnijim geomorfološkim strukturama Bosne i Hercegovine, ali i šire u Dinaridima. To je zaista rijedak spomenik prirode. Međutim, slabo je proučen i iskorišten i pored nesporne vrijednosti i šansi za razvoj turizma i plansko korištenje mineralno-sirovinskih resursa. Ovim radom se, ustvari, po prvi put geološka problematika Skakavca, prikazuje u javnom geološkom glasilu.
- Po svojim geološkim, geomorfološkim i hidrogeološkim obilježjima vodopad Skakavac je geopark lokalnog, državnog i međunarodnog značaja. Zbog toga, i ne čekajući donošenje odgovarajućih propisa, treba preduzeti mjere rigorozne zaštite ove baštine prirode, te izradu projekata njenog racionalnog korištenja i zaštite.
Ključne riječi: vodopad Skakavac, trijas, jura-kreda, deluvijum, karbonati, fliš, sinklinala, rasjedi, navlaka, hidrogeološka rejonizacija, prirodna rijetkost, zaštita
Abstract:
The Skakavac waterfall is located in the southwestern part of Mt. Ozren, on the northeastern side of Bukovik summit (elevation 1,532 m). It is 25 kilometers away from Sarajevo to the northeast. The terrain in the waterfall zone is made of a variety of rocks of the Triassic, Jurassic-Cretaceous flysch and talus deposits. The following components were isolated in the process of geologic mapping: sandstone, claystone and marl of the Lower Triassic (T1), carbonates of the Anisian (T21) and various sediments of the Ladinian, represented by tuff and marl sandstone, claystone, marl, thin layers of cherts and layer limestone with knobs of cherts (T22). The Jurassic-Cretaceous (J,C) flysch is widespread in the waterfall zone and, in particular, to the east and northwest from it. The talus deposits are isolated in a smaller area, between the spring and the waterfall of Skakavac.
The tectonic structure of the terrain is exceptionally complex. The Triassic deposits are folded, affected by fault and horizontally positioned. A syncline was formed between Bukovik and Skakavac and its core contains carbonates, mainly sand-shelf limestone of the Anisian. On the floor there are isolating marl and clay sandstone deposits of Verfen and in the upper layer there are the aforementioned Ladinian deposits of poor water permeability. Consequently, the limestone and dolomites of the Anisian are the main collector and reservoir of groundwaters.
- The Skakavac waterfall was formed on a steep fault section of the left bank of Perački Brook (Perački potok). Its altitude is 98 meters and the flow of water varies between 10 and 15 liters per second. It is being reinforced from the spring of the same name, located around 300 meters above the waterfall.
- The Skakavac waterfall is one of the most striking geomorphological structures of Bosnia and Herzegovina and the Dinaric Alps. It is a truly exceptional natural phenomenon. However, it has been poorly explored and underutilized despite its indisputable value and prospects for development of tourism and planned utilization of mineral and raw material resources. As a matter of fact, this paper is the first time that the geological structure of Skakavac is presented in a geology paper.
- By its geological, geomorphological and hydro-geological characteristics, the Skakavac waterfall is a geological park of the local, national and international importance. That is why it is necessary to undertake measures of strict protection of this natural treasure without waiting for the pertinent legislation to be passed, and to draft projects of its rational utilization and protection.
Key Words: the Skakavac waterfall, the Triassic, the Jurassic-Cretaceous, diluvium, carbonates, flysch, syncline, faults, overthrust, hydrogeological zones, natural phenomenon, protection
Dr. Safet Čičić, prof. emeritus, Grbavička 127 A, Sarajevo
Dr. Ferid Skopljak , viši asistent, Građevinski fakultet Sarajevo,
Sažetak :
Vodopad Skakavac se nalazi u jugozapadnom dijelu planine Ozren, na sjeveroistočnoj strani vrha Bukovik (k.1532 m). Udaljen je od Sarajeva oko 25 km, u pravcu sjeveroistoka. Teren u području vodopada je izgrađen od raznovrsnih stijena trijasa, jursko-krednog fliša i deluvijalnih taloga. Geološkim kartiranjem su izdvojeni pješčari, glinci i laporci donjeg trijasa (T1), karbonati anizijskog kata (T21) i raznovrsni sedimenti ladinika, zastupljeni tufitičnim i laporovitim pješčarima, glincima, laporcima, tankim slojevima rožnaca i pločastim krečnjacima sa muglama rožnaca(T22). Jursko-kredni (J,K) fliš ima veliko rasprostranjenje u zoni vodopada i, naročito, istočno i sjeverozapadno od njega. Deluvijalne naslage su izdvojene na manjoj površini, između izvora i vodopada Skakavac.
Tektonski sklop terena je izuzetno složen. Naslage trijasa su urbane, rasjednute i horizontalno kretane. Između Bukovika i Skakavca je formirana sinklinala u čijem jezgru su karbonati, uglavnom sprudni krečnjaci anizika. U dnu su izolatorski laporovito-glinovito pješčarski sedimenti verfena, a u povlati pomenute ladinske naslage, slabe vodopropusnosti. Skladno tome krečnjaci i dolomite anizika su glavni kolektor i rezervoar podzemnih voda.
- Vodopad Skakavac je formiran na strmom rasjednom otsjeku lijeve strane Peračkog potoka. Njegova visina je 98 m, a proticaj vode varira od 10 – 50 l/sec. Prihranjuje se iz istoimenog izvora, koji se nalazi oko 300 m iznad vodopada.
- Vodopad Skakavac je među najimpresivnijim geomorfološkim strukturama Bosne i Hercegovine, ali i šire u Dinaridima. To je zaista rijedak spomenik prirode. Međutim, slabo je proučen i iskorišten i pored nesporne vrijednosti i šansi za razvoj turizma i plansko korištenje mineralno-sirovinskih resursa. Ovim radom se, ustvari, po prvi put geološka problematika Skakavca, prikazuje u javnom geološkom glasilu.
- Po svojim geološkim, geomorfološkim i hidrogeološkim obilježjima vodopad Skakavac je geopark lokalnog, državnog i međunarodnog značaja. Zbog toga, i ne čekajući donošenje odgovarajućih propisa, treba preduzeti mjere rigorozne zaštite ove baštine prirode, te izradu projekata njenog racionalnog korištenja i zaštite.
Ključne riječi: vodopad Skakavac, trijas, jura-kreda, deluvijum, karbonati, fliš, sinklinala, rasjedi, navlaka, hidrogeološka rejonizacija, prirodna rijetkost, zaštita
Abstract:
The Skakavac waterfall is located in the southwestern part of Mt. Ozren, on the northeastern side of Bukovik summit (elevation 1,532 m). It is 25 kilometers away from Sarajevo to the northeast. The terrain in the waterfall zone is made of a variety of rocks of the Triassic, Jurassic-Cretaceous flysch and talus deposits. The following components were isolated in the process of geologic mapping: sandstone, claystone and marl of the Lower Triassic (T1), carbonates of the Anisian (T21) and various sediments of the Ladinian, represented by tuff and marl sandstone, claystone, marl, thin layers of cherts and layer limestone with knobs of cherts (T22). The Jurassic-Cretaceous (J,C) flysch is widespread in the waterfall zone and, in particular, to the east and northwest from it. The talus deposits are isolated in a smaller area, between the spring and the waterfall of Skakavac.
The tectonic structure of the terrain is exceptionally complex. The Triassic deposits are folded, affected by fault and horizontally positioned. A syncline was formed between Bukovik and Skakavac and its core contains carbonates, mainly sand-shelf limestone of the Anisian. On the floor there are isolating marl and clay sandstone deposits of Verfen and in the upper layer there are the aforementioned Ladinian deposits of poor water permeability. Consequently, the limestone and dolomites of the Anisian are the main collector and reservoir of groundwaters.
- The Skakavac waterfall was formed on a steep fault section of the left bank of Perački Brook (Perački potok). Its altitude is 98 meters and the flow of water varies between 10 and 15 liters per second. It is being reinforced from the spring of the same name, located around 300 meters above the waterfall.
- The Skakavac waterfall is one of the most striking geomorphological structures of Bosnia and Herzegovina and the Dinaric Alps. It is a truly exceptional natural phenomenon. However, it has been poorly explored and underutilized despite its indisputable value and prospects for development of tourism and planned utilization of mineral and raw material resources. As a matter of fact, this paper is the first time that the geological structure of Skakavac is presented in a geology paper.
- By its geological, geomorphological and hydro-geological characteristics, the Skakavac waterfall is a geological park of the local, national and international importance. That is why it is necessary to undertake measures of strict protection of this natural treasure without waiting for the pertinent legislation to be passed, and to draft projects of its rational utilization and protection.
Key Words: the Skakavac waterfall, the Triassic, the Jurassic-Cretaceous, diluvium, carbonates, flysch, syncline, faults, overthrust, hydrogeological zones, natural phenomenon, protection
PRILOG POZNAVANJU GENEZE TERMOMINERALNE VODE ILIDŽE KOD SARAJEVA
Dr. Ferid Skopljak , viši asistent, Građevinski fakultet Sarajevo,
Dr. Safet Čičić, prof.emeritus, Grbavička 127 A, Sarajevo
Sažetak :
U radu je razmotreno veoma složeno pitanje geneze izvora termomineralne vode na Vrelu Ilidža, kod Sarajeva. U cilju potpunijeg osvjetljavanja ove pojave i njene geneze, prikazani su geološki odnosi u jugozapadnom obodu Sarajevsko-zeničkog basena, koji čini markantna građa planine Igman i u gravitirajućem dijelu Sarajevskog polja.
Rad je dokumentovana osnova za dalje geološko proučavanje ove preoblematike, te koncipiranje i izradu novih programa i projekata šireg korištenja ovog vrijednog mineralno-sirovinskog resursa.
Ključne riječi: termomineralna voda, Ilidža, trijas, jura-kreda, miocen, kvartar, tektonika, geneza, izotopi, mineralno-sirovinski resursi, korištenje.
Abstract:
The paper analyzes a very complex issue of genesis of the spring of thermal-mineral water at the Ilidža Springs near Sarajevo. In the aim of explaining this phenomenon and its genesis, geological correlations in the southwestern rim of the Sarajevo-Zenica basin, characterized by the striking Mt. Igman, and in the gravitating part of the Sarajevsko Polje Valley have been presented.
The paper constitutes a documented basis for further geological exploration of this issue and drafting of new programs and projects of broader utilization of this valuable mineral resource.
Key Words: : thermal-mineral water, Ilidza, the Triassic, the Jurassic-Cretaceous, the Miocene, the Quaternary Period, tectonics, genesis, isotopes, mineral resources, utilization.
Dr. Safet Čičić, prof.emeritus, Grbavička 127 A, Sarajevo
Sažetak :
U radu je razmotreno veoma složeno pitanje geneze izvora termomineralne vode na Vrelu Ilidža, kod Sarajeva. U cilju potpunijeg osvjetljavanja ove pojave i njene geneze, prikazani su geološki odnosi u jugozapadnom obodu Sarajevsko-zeničkog basena, koji čini markantna građa planine Igman i u gravitirajućem dijelu Sarajevskog polja.
Rad je dokumentovana osnova za dalje geološko proučavanje ove preoblematike, te koncipiranje i izradu novih programa i projekata šireg korištenja ovog vrijednog mineralno-sirovinskog resursa.
Ključne riječi: termomineralna voda, Ilidža, trijas, jura-kreda, miocen, kvartar, tektonika, geneza, izotopi, mineralno-sirovinski resursi, korištenje.
Abstract:
The paper analyzes a very complex issue of genesis of the spring of thermal-mineral water at the Ilidža Springs near Sarajevo. In the aim of explaining this phenomenon and its genesis, geological correlations in the southwestern rim of the Sarajevo-Zenica basin, characterized by the striking Mt. Igman, and in the gravitating part of the Sarajevsko Polje Valley have been presented.
The paper constitutes a documented basis for further geological exploration of this issue and drafting of new programs and projects of broader utilization of this valuable mineral resource.
Key Words: : thermal-mineral water, Ilidza, the Triassic, the Jurassic-Cretaceous, the Miocene, the Quaternary Period, tectonics, genesis, isotopes, mineral resources, utilization.
Apel za Vjetrenicu
Dragi prijatelji i kolege
Obraćam Vam se s molbom za pomoć i podršku projektu istraživanja, popularizacije i zaštite Vjetrenice, kojeg godinama dobrovoljno provodimo s nizom vrhunskih domaćih i međunarodnih stručnjaka.
Vjetrenica je svjetski poznata pećina budući je, pored niza iznimnih krških vrijednosti, vodeća u svijetu po podzemnom biodiverzitetu. Do sada je u njoj zapaženo gotovo stotinu špiljskih životinjskih vrsta, od kojih je najveći broj izrazitih endema. Oko 35 vrsta prvi je put zapaženo i znanstveno opisano u Vjetrenici (locus typicus), što špilju čini živim muzejom. Najmanje 15 vrsta su stenobionti špilje, tj. još nisu pronađeni nigdje više osim u Vjetrenici, a neki, poput raka vjetreničkog rašljonošca, samo u jednom manjem jezeru Vjetrenice. Treba to usporediti s podatkom da u svijetu postoji samo 20 špilja s više od 20 špiljskih vrsta. One su prilagođene životu u podzemnim staništima gdje nema podjela na dan-noć i ljetu-zimo, te su u svakom pogledu vrlo osjetljive. Njihov životni prostor je zbog izoliranosti podzemlja već maksimalno kapacitiran, tako da svako njegovo smanjivanje – presijecanje kanala, oduzimanja vode i sl. – vodi uništenju njihovih kolonija, a ako su kolonije malobrojne, može voditi do istrjebljenja vrste.
Vjetrenica je ozbiljno ugrožena, a prijetnje rastu iz dana u dan:- odsustvom učinkovitih zakona, javnih institucija i administrativne infrastrukture za zaštitu Vjetrenice i krša u BiH uopće. Iako je BiH potpisala neke međunarodne konvencije, vodeće političke grupe forsiraju industrijski razvoj koji se negativno odnosi spram krških ekosistema; - neodgovarajućim tipom zaštićenog područja koji se odnosi na Vjetrenicu – spomenik nežive prirode - i ignoriranjem propisanih planove zaštite, kao što je rezervat prirode po Prostornom planu BiH iz 1981. - nepromišljenim i opasnim planovima o turističkoj upotrebi Vjetrenice, koji se namjeravaju uvoditi bez ikakve propisne dozvole;- opasnim razvojnim planovima za Popovo polje koji predviđaju kamenolome, crpljenja vode iz Vjetrenice, poljoprivredu s nekontroliranom upotrebom kemijskih preparata, itd.
Sve ovo nam nameće dojam da postoji prešutna suglasnost da se umanji prirodna vrijednost Vjetrenice kako ne bi bila smetnja industrijsko-poljoprivrednoj upotrebi ovog svjetski poznatog krškog krajolika.
To je suprotno s činjenicama da je Vjetrenica s Popovim poljem upisana u Smaragdnu mrežu (Emerald network) i da je predložena za upis na Listu svjetske baštine. Zaštitu Vjetrenice snažno su podržale najuglednije institucije za krš: Odjel za krš Svjetske komisije za zaštićena područja IUCN-a te Međunarodna organizacija za biologiju podzemlja (SIBIOS). Također, predložili su da Vjetrenica bude proglašena nacionalnim parkom i podržali ideju Speleološke udruge Vjetrenica – Popovo polje i Akademije nauka i umjetnosti BiH da se pored Vjetrenice organizira Višenamjenski centar za krš (istraživanje, edukacija, gospodarstvo/turizam i zaštita).
Zbog svega toga, gornje su dvije organizacije uputile pisma vlastima u BiH koje traže obustavu svih aktivnosti koje bi mogle biti štetne za Vjetrenicu i ponudile pomoć u planiranju održivog razvitka. (prilog)
Također, na web stranici http://www.thepetitionsite.com/petition/779737903 okolišno zainteresirana međunarodna javnost potpisuje peticiju za spas Vjetrenice, a Sjeverno-američki biospeleološki bilten pozvao je svoje članove na podršku Vjetrenici (www.nabn.info)
Mi podržavamo njihovo pismo i tražimo da se izvrši prevrednovanje Vjetrenice u svjetlu cjelovita izvještaja o njezinim svojstvima i u svjetlu prijateljske ekosistemske teorije o ustroju modernih društava. Tražimo da se na temelju te ocjene institucionalizira upotreba Vjetrenice kako bi mogla opsluživati sve potrebe istraživanja, upotrebe i zaštite, kao i kandidaturu za Svjetsku listu i uspostavu nacionalnog parka. To u svakom slučaju mora biti na većoj razini vlasti, jer se lokalna vlast do sada «planiranjem» i upotrebom ovoga prostora pokazala kao njegova najveća opasnost.
Stoga vas molim da u okviru svojih mogućnosti pomogne obrani Vjetrenice: kroz promicanje javne podrške, medijsko djelovanje ili neke druge pritiske koji bi se suprotstavili štetnoj upotrebi Vjetrenice.
Za širu informaciju www.vjetrenica.com,
Uz zahvalnost
Ivo Lučić
Speleološka udruga Vjetrenica-Popovo polje Ravno, BiH
Obraćam Vam se s molbom za pomoć i podršku projektu istraživanja, popularizacije i zaštite Vjetrenice, kojeg godinama dobrovoljno provodimo s nizom vrhunskih domaćih i međunarodnih stručnjaka.
Vjetrenica je svjetski poznata pećina budući je, pored niza iznimnih krških vrijednosti, vodeća u svijetu po podzemnom biodiverzitetu. Do sada je u njoj zapaženo gotovo stotinu špiljskih životinjskih vrsta, od kojih je najveći broj izrazitih endema. Oko 35 vrsta prvi je put zapaženo i znanstveno opisano u Vjetrenici (locus typicus), što špilju čini živim muzejom. Najmanje 15 vrsta su stenobionti špilje, tj. još nisu pronađeni nigdje više osim u Vjetrenici, a neki, poput raka vjetreničkog rašljonošca, samo u jednom manjem jezeru Vjetrenice. Treba to usporediti s podatkom da u svijetu postoji samo 20 špilja s više od 20 špiljskih vrsta. One su prilagođene životu u podzemnim staništima gdje nema podjela na dan-noć i ljetu-zimo, te su u svakom pogledu vrlo osjetljive. Njihov životni prostor je zbog izoliranosti podzemlja već maksimalno kapacitiran, tako da svako njegovo smanjivanje – presijecanje kanala, oduzimanja vode i sl. – vodi uništenju njihovih kolonija, a ako su kolonije malobrojne, može voditi do istrjebljenja vrste.
Vjetrenica je ozbiljno ugrožena, a prijetnje rastu iz dana u dan:- odsustvom učinkovitih zakona, javnih institucija i administrativne infrastrukture za zaštitu Vjetrenice i krša u BiH uopće. Iako je BiH potpisala neke međunarodne konvencije, vodeće političke grupe forsiraju industrijski razvoj koji se negativno odnosi spram krških ekosistema; - neodgovarajućim tipom zaštićenog područja koji se odnosi na Vjetrenicu – spomenik nežive prirode - i ignoriranjem propisanih planove zaštite, kao što je rezervat prirode po Prostornom planu BiH iz 1981. - nepromišljenim i opasnim planovima o turističkoj upotrebi Vjetrenice, koji se namjeravaju uvoditi bez ikakve propisne dozvole;- opasnim razvojnim planovima za Popovo polje koji predviđaju kamenolome, crpljenja vode iz Vjetrenice, poljoprivredu s nekontroliranom upotrebom kemijskih preparata, itd.
Sve ovo nam nameće dojam da postoji prešutna suglasnost da se umanji prirodna vrijednost Vjetrenice kako ne bi bila smetnja industrijsko-poljoprivrednoj upotrebi ovog svjetski poznatog krškog krajolika.
To je suprotno s činjenicama da je Vjetrenica s Popovim poljem upisana u Smaragdnu mrežu (Emerald network) i da je predložena za upis na Listu svjetske baštine. Zaštitu Vjetrenice snažno su podržale najuglednije institucije za krš: Odjel za krš Svjetske komisije za zaštićena područja IUCN-a te Međunarodna organizacija za biologiju podzemlja (SIBIOS). Također, predložili su da Vjetrenica bude proglašena nacionalnim parkom i podržali ideju Speleološke udruge Vjetrenica – Popovo polje i Akademije nauka i umjetnosti BiH da se pored Vjetrenice organizira Višenamjenski centar za krš (istraživanje, edukacija, gospodarstvo/turizam i zaštita).
Zbog svega toga, gornje su dvije organizacije uputile pisma vlastima u BiH koje traže obustavu svih aktivnosti koje bi mogle biti štetne za Vjetrenicu i ponudile pomoć u planiranju održivog razvitka. (prilog)
Također, na web stranici http://www.thepetitionsite.com/petition/779737903 okolišno zainteresirana međunarodna javnost potpisuje peticiju za spas Vjetrenice, a Sjeverno-američki biospeleološki bilten pozvao je svoje članove na podršku Vjetrenici (www.nabn.info)
Mi podržavamo njihovo pismo i tražimo da se izvrši prevrednovanje Vjetrenice u svjetlu cjelovita izvještaja o njezinim svojstvima i u svjetlu prijateljske ekosistemske teorije o ustroju modernih društava. Tražimo da se na temelju te ocjene institucionalizira upotreba Vjetrenice kako bi mogla opsluživati sve potrebe istraživanja, upotrebe i zaštite, kao i kandidaturu za Svjetsku listu i uspostavu nacionalnog parka. To u svakom slučaju mora biti na većoj razini vlasti, jer se lokalna vlast do sada «planiranjem» i upotrebom ovoga prostora pokazala kao njegova najveća opasnost.
Stoga vas molim da u okviru svojih mogućnosti pomogne obrani Vjetrenice: kroz promicanje javne podrške, medijsko djelovanje ili neke druge pritiske koji bi se suprotstavili štetnoj upotrebi Vjetrenice.
Za širu informaciju www.vjetrenica.com,
Uz zahvalnost
Ivo Lučić
Speleološka udruga Vjetrenica-Popovo polje Ravno, BiH
MOGUĆNOSTI ISTRAŽIVANJA I KORIŠTENJA HIDROGEOTERMALNIH POTENCIJALA PODRUČJA ILIDŽE, BOSNA I HERCEGOVINA
Neven Miošić (Federalni zavod za geologiju, Sarajevo)
Sažetak
Ovaj rad predstavlja sažet prikaz hidrogeotermalnih potencijala područja Ilidže. Cilj rada je da prikaže sadašnje stanje istraživanja i korištenja termalnih i termomineralnih voda Ilidže te da ukaže na kompleksnost problematike, ali ujedno i na mogućnost i opravdanost daljnjeg izučavanja ovih resursa kako bi se isti što prije fazno, optimalno i polivalentno koristili.
Kako se strategija Kantona Sarajevo i Općine Ilidža bazira na korištenju prirodnih resursa, to je nužno obratiti posebnu pažnju na najvrijedniji od njih, a to su pitke podzemne vode za vodosnabdijevanje Sarajeva i hidrogeotermalni resursi na terenima Butmira, Ilidže i Blažuja.
Teren Ilidže predstavlja jednu od najraznovrsnijih i najsloženijih geoloških sredina Bosne i Hercegovine i šireg regiona u kojoj se na malom arealu nalaze akumulacije i izdanci mineralnih, termalnih i termomineralnih voda te pitkih podzemnih voda uz bogatstvo površinskih tokova. Svi ovi resursi su obnovljivi, imaju velike kapacitete, kvalitetni su i posjeduju širok dijapazon primjene.
U ovom području postoje površinske, podzemne pitke, mineralne, termalne i termomineralne vode, koje su u dugom vremenskom periodu korištene na izvorima, a u zadnjih 110 godina i na bušotinama (Bać, 1957, Ludwig, 1890, Katzer, 1926, Josipović, 1971, Miošić, 1982, 1987). Sve vrste podzemnih voda su formirane u analognim krškim trijaskim karbonatnim stijenama i kvartarnim naslagama tako da izmedju ovih voda egzistiraju i složeni hidrogeološki odnosi.
Hidrogeoterme Ilidže primarno su formirane u jako tektoniziranim i karstificiranim trijaskim krško-pukotinskim karbonatnim stijenama, a sekundarno manjim dijelom u aluvijalnim sredinama Ilidže i Blažuja.
Hidrogeoterme postoje kao termalne vode u Butmiru i Sokolovićima, a kao termomineralne vode na Ilidži, Dolcu, Plandištu i u Blažuju.
Intenzivna polidisciplinarna istraživanja sa zahvatanjem novih količina hidroterma vršena su od 1984 god. i rezultirala su, uz izvodjenje istražnih bušotina, i izradom jedina dva eksploataciona objekta - bušenog bunara IB-2 na Ilidži i bunara B-1 - Blažuj sa značajnim izdašnostima termomineralnih voda te nabušila termalne vode u Sokolovićima i Butmiru.
Ipak, bušenja su plitka, najdublja produktivna bušotina na Ilidži je 246 m, a većina bušotina je izvedena oko glavnog izvorišta na Ilidži (Krušić, Slišković, Miošić, 1988).
Sada je najvažnija primjena voda kao lječilišnog sredstva, mada postoji, zbog velikih količina voda, i širok dijapazon ostalih vidova korištenja.
Zahvatanje novih količina voda je lakši problem za rješavanje, dok zahvatanje viših temperatura od 580C zahtijeva veća sredstva i dugoročnija istraživanja. Treba reći da postoje brojne indikacije zahvatanja ne samo većih količina već i viših temperatura voda.
Analiziranjem svih dosadašnjih postignuća predložena su istraživanja koja se sastoje od geoloških, geofizičkih, hidrogeoloških, geotermalnih i bušaćih radova te studijskih izučavanja po fazama.
Da bi se ovi resursi mogli polivalentno, kontinuirano i intenzivno koristiti shodno svojim kvalitativnim i kvantitativnim karakteristikama, te verificiranim indikacijama i širokom dijapazonu primjene, nužno je nastaviti s predloženim istraživanjima koja su zbog posljednjeg rata prekinuta.
Sažetak
Ovaj rad predstavlja sažet prikaz hidrogeotermalnih potencijala područja Ilidže. Cilj rada je da prikaže sadašnje stanje istraživanja i korištenja termalnih i termomineralnih voda Ilidže te da ukaže na kompleksnost problematike, ali ujedno i na mogućnost i opravdanost daljnjeg izučavanja ovih resursa kako bi se isti što prije fazno, optimalno i polivalentno koristili.
Kako se strategija Kantona Sarajevo i Općine Ilidža bazira na korištenju prirodnih resursa, to je nužno obratiti posebnu pažnju na najvrijedniji od njih, a to su pitke podzemne vode za vodosnabdijevanje Sarajeva i hidrogeotermalni resursi na terenima Butmira, Ilidže i Blažuja.
Teren Ilidže predstavlja jednu od najraznovrsnijih i najsloženijih geoloških sredina Bosne i Hercegovine i šireg regiona u kojoj se na malom arealu nalaze akumulacije i izdanci mineralnih, termalnih i termomineralnih voda te pitkih podzemnih voda uz bogatstvo površinskih tokova. Svi ovi resursi su obnovljivi, imaju velike kapacitete, kvalitetni su i posjeduju širok dijapazon primjene.
U ovom području postoje površinske, podzemne pitke, mineralne, termalne i termomineralne vode, koje su u dugom vremenskom periodu korištene na izvorima, a u zadnjih 110 godina i na bušotinama (Bać, 1957, Ludwig, 1890, Katzer, 1926, Josipović, 1971, Miošić, 1982, 1987). Sve vrste podzemnih voda su formirane u analognim krškim trijaskim karbonatnim stijenama i kvartarnim naslagama tako da izmedju ovih voda egzistiraju i složeni hidrogeološki odnosi.
Hidrogeoterme Ilidže primarno su formirane u jako tektoniziranim i karstificiranim trijaskim krško-pukotinskim karbonatnim stijenama, a sekundarno manjim dijelom u aluvijalnim sredinama Ilidže i Blažuja.
Hidrogeoterme postoje kao termalne vode u Butmiru i Sokolovićima, a kao termomineralne vode na Ilidži, Dolcu, Plandištu i u Blažuju.
Intenzivna polidisciplinarna istraživanja sa zahvatanjem novih količina hidroterma vršena su od 1984 god. i rezultirala su, uz izvodjenje istražnih bušotina, i izradom jedina dva eksploataciona objekta - bušenog bunara IB-2 na Ilidži i bunara B-1 - Blažuj sa značajnim izdašnostima termomineralnih voda te nabušila termalne vode u Sokolovićima i Butmiru.
Ipak, bušenja su plitka, najdublja produktivna bušotina na Ilidži je 246 m, a većina bušotina je izvedena oko glavnog izvorišta na Ilidži (Krušić, Slišković, Miošić, 1988).
Sada je najvažnija primjena voda kao lječilišnog sredstva, mada postoji, zbog velikih količina voda, i širok dijapazon ostalih vidova korištenja.
Zahvatanje novih količina voda je lakši problem za rješavanje, dok zahvatanje viših temperatura od 580C zahtijeva veća sredstva i dugoročnija istraživanja. Treba reći da postoje brojne indikacije zahvatanja ne samo većih količina već i viših temperatura voda.
Analiziranjem svih dosadašnjih postignuća predložena su istraživanja koja se sastoje od geoloških, geofizičkih, hidrogeoloških, geotermalnih i bušaćih radova te studijskih izučavanja po fazama.
Da bi se ovi resursi mogli polivalentno, kontinuirano i intenzivno koristiti shodno svojim kvalitativnim i kvantitativnim karakteristikama, te verificiranim indikacijama i širokom dijapazonu primjene, nužno je nastaviti s predloženim istraživanjima koja su zbog posljednjeg rata prekinuta.
0
0
Brojač posjeta
Broj online korisnika: 5
Broj jedinstvenih posjeta: 75551
Ukupno pregleda: 893596